Trzajna povreda vrata u saobraćajnoj nezgodi-naknada štete

Naplata štete za povrede u saobraćaju se može odnositi na povrede koje dobijete kao vozač,suvozač,putnik ili pješak.Saobraćajne nezgode su najčešći uzrok trzajne povrede vrata.To su obično udari u zadnji dio vozila usljed kojih se glava i vratni dio kičme naglo i žestoko saviju,a zatim istegnu.Veoma često pacijent osjeća bol više sati ili dana poslije udesa.

Simpomi trzajne povrede vrata javljaju se poslije nekoliko sati.Dosta se razlikuju od osobe do osobe.Iako se pomenuti simptomi javljaju zajedno,mogući su i kao izdvojeni pokazatelji.

Povrijeđene osobe često imaju glavobolju,vrtoglavicu,mučninu,osječaj ukočenosti i bola u predjelu vrata koji se širi ka glavi i ramenima.Ponekada se jave smetnje u vidu i spavanju.U slučaju da osjetite navedeno obavezno se javiti doktoru.

Odšeta za povredu vrata u udesu

Trzajna povreda vrata može da se klasifikuje prema stepenu ozbiljnosti.Rangira se na skali od 0 do 4 tako što se povređenoj osobi postavljaju pitanja.

Trzajna povreda vrata se obično lijeći konzervativno,specijalnom fizioterapijom za lumbalni dio kičme i lijekovima protiv bolova.Često se, u prvim danima koristi okovratnik.

Naplata osiguranja za povredu vrata u saobraćajnoj nezgodi

Pored utvrđenog procenta invaliditeta povrijeđena osoba ima pravo i na naknadu za pretrpljene bolove i strah.Takođe oštećeni ima pravo i na naknadu materijalne štete ako je imala troškove liječenja i rehabilitacije. Troškovi liječenja i rehabilitacije nadoknađuju se u visini stvarnih troškova liječenja i rehabilitacije, na osnovu računa zdravstvene ustanove uz priložen izvod o pruženim zdravstvenim uslugama i drugim troškovima na osnovu medicinske dokumentacije koju vodi zdravstvena ustanova, odnosno drugi oblik zdravstvene službe (privatna praksa), a koji su bili nužni i neophodni.

Kako do odštete za pad na ledu?

Padovi na zaleđenim površinama nerijetko završe tjelesnim povredama. Za ovakve nezgode imate pravo na odštetu!
Gdje se dogodila vaša nezgoda❓
Ukoliko se desila na javnoj površini, postoji odgovornost Grada ili općine za naknadu zbog propusta u odrzavanju površine. Ovo se naročito uzima u obzir ako površina nije očišćena duže od jednog dana!
Šta trebate učiniti kako biste naplatili štetu❓
Pozovite Hitnu pomoć ili policiju.
Fotografišite mjesto nezgode kako bi se moglo vidjeti u kojem je stanju površina.
Uzmite kontakte svjedoka u blizini.
Posjetite doktora,
Obratite se nama, jer mi znamo na koji način ćete najbrže doći do naplate štete!

Za poslodavce COVID 19

Troškovi bolovanja zbog preporučene izolacije i stavljanja pod zdravstveni nadzor idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANjU: Ukoliko se na osnovu epidemiološke procjene osobi preporuči kućna izolacija ili izda rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor, podaci se upisuju u posebnu bazu podataka, a bolovanje otvara nadležni ljekar. Troškovi bolovanja zbog preporučene izolacije i stavljanja pod zdravstveni nadzor idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZO KS) ukazali su da, ukoliko se na osnovu epidemiološke procjene osobi preporuči kućna izolacija ili izda rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor, podaci se upisuju u posebnu bazu podataka, a bolovanje otvara nadležni ljekar.

“Troškovi bolovanja zbog preporučene izolacije i stavljanja pod zdravstveni nadzor idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, na osnovu člana 42 i člana 57 Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. novine FBiH”, br. 30/1997, 7/2002, 70/2008, 48/2011, 100/2014 – odluka US i 36/2018), kažu iz ZZO KS.

Dali su pojašnjenje kazavši da su način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika od izabranog doktora medicine regulisani Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika(“Sl. novine FBiH”, br. 3/2017).

“Članom ovog Pravilnika propisani su slučajevi u kojima se, izuzetno, može na osnovu podnesene medicinske i druge dokumentacije utvrditi privremena spriječenost za rad bez prisustva osiguranika. Također, Zakonom o zdravstvenom osiguranju regulisano je da osigurane osobe iz člana 19 ovog zakona imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, između ostalog, i ukoliko su izolovane kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini”, kažu iz ZZO KS.

Prema tumačenju Federalnog ministarstva zdravstva, privremena spriječenost za rad je, dodaju, medicinski indicirana i za osiguranike nad kojima se provode mjere u prevenciji širenja koronavirusa (COVID-19) u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti(“Sl. novine FBiH”, br. 29/2005), odnosno kojima je određen karantin.

“Privremenu spriječenost za rad i u slučajevima provođenja naređenih mjera prevencije širenja koronavirusa utvrđuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite. Naknada plaće u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja od prvog dana korištenja prava. Naknadu plaće obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba”, pojasnila je Alma Bungur, specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Dodala je da je kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Naplata štete uzrokovane padom stabla ili grane na vozilo

Vlasnici, kao i ostali koji se nađu u situaciji da im podivljala priroda uništi automobil sasvim sigurno mogu doći do odštete, čak i ako nemaju kasko. S obzirom na to da je prema Zakonu o komunalnoj djelatnosti održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta spada u komunalnu djelatnost, vlasnici oštećenih automobila u ovakvim slučajevima trebaju pokucati na vrata lokalne samouprave, odnosno nadležne komunalne službe, naoružani policijskim izvješćima. Njihova je, dužnost održavati objekte komunalne infrastrukture i držati ih u stanju „funkcionalne sposobnosti“, a ukoliko dođe do plavljenja površine na kojoj je ta ista lokalna samouprava organizirala parkiralište ili šteta nastane naletom kontejnera za smeće, padom semafora, rampe ili sabraćajnog znaka, to je očiti znak da su zakazali u zakonom propisanoj obvezi.

Npr. ako je automobil uništilo drvo koje je palo na javnoj površini štetu treba platiti lokalna samouprava, jer su oni zaduženi i obavezni brinuti o takvom drveću na cesti. Konkretno u Sarajevu ovakva šteta se može tražiti od Kantona Sarajevo a koje je nadležno za održavanje komunalnih djelatnosti kantona. U većini drugih mjesta nadležnost je jedinice lokalne samouprave.

Međutim, do problema dolazi prilikom proglašenja elementarne nepogode, što odgovornom komunalnom društvu daje za pravo da se pozove na višu silu. Nećete vjerovati za ishod zahtjeva za naknadom štete ponekad su potrebna i znanja iz biologije i botanike! Ne bilo kakva znanja, ne ona skupljena onako usput tokom života. Znanja pravih eksperata, vještaka se traže! Hoćete li uspjeti sa zahtjevom za naknadu štete ovisi ne samo o tome da pronađete, primjerice vlasnika stabla koje vam je palo na vozilo, odnosno vlasnika stabla s kojeg vam je grana oštetila vozilo, već i od “zdravstvenog stanja” stabla tj. grane, odnosno oblikovanja njegove krošnje! Čini vam se suludo, ali sudska praksa kaže da je upravo to odlučujuće

Naknada štete od poštanskog operatera

Ostvarivanje prava na naknadu štete

Operater poštanskog prometa dužan je platiti odgovarajuću naknadu korisniku poštanskih usluga u slučaju gubitka, oštećenja, umanjenja sadržaja ili prekoračenja rokova prijenosa poštanskih pošiljaka, do kojih je došlo krivnjom, namjerom ili nehatom operatera poštanskog prometa.

Korisnik usluge može na osnovu pisanog odgovora u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema odgovora, operateru poštanskog prometa podnijeti Zahtjev za naknadu štete. Zahtjevu za naknadu štete obavezno se prilaže negativno riješena potražnica odnosno zapisnik o neispravnosti pošiljke.

Ako se izgubljena pošiljka ili njezin dio pronađe nakon isplate naknade štete, operater poštanskog prometa obavezan je o tome izvjestiti korisnika usluge.

Ako korisnik usluge zahtjeva uručenje naknadno pronađene pošiljke, obavezan je vratiti iznos primljene naknade štete. U protivnom operater poštanskog prometa ima pravo uništiti pošiljku ili prodati njen sadržaj.

Pošiljatelj poštanske pošiljke odgovoran je operateru poštanskog prometa za štetu koju njegova poštanska pošiljka nanese ostalim poštanskim pošiljkama, objektima, opremi, osoblju operatera poštanskog prometa i drugim osobama, pod uvjetom da se utvrdi da je nastanak štete izazvan krivnjom, namjerom ili nehatom pošiljatelja.

Naplate štete od osiguranja za vozilo oštećeno u nezgodi u inostranstvu

Kako bi postupak naplate štete za vozilo poslije nezgode u inostranstvu bio što lakši za vas od najvećeg je značaja da ste nakon udesa uradili sljedeće:

  • Popunili Evropski izveštaj
  • Pozvali policiju – dobili potvrdu o patroli ili policijskoj stanici koja je vršila uvidjaj
  • Vašim mobilnim telefonom napravili veći broj fotografija lica mjesta nezgode I vozila koja su učestvovala u nezgodi, njihovih registarskih oznaka, dokumentacije o vozilima i eventualno učesnicima (vozačima)
  • Uzeli podatke o osiguranju vozila drugog učesnika nezgode
  • U slućaju da ste povrijeđeni obavezno se javiti u bolnicu

Šta obuhvata naplata štete za vozilo poslije saobraćajne nezgode u inostranstvu

U skladu sa propisima države u kojoj je došlo do saobraćajne nezgode, naknada štete za vozilo obuhvata sljedeće vidove štete:

  • troškovi popravke vozila
  • troškovi pribavljanja dokumentacije o nezgodi
  • troškovi šlep službe za eventualni prevoz vozila ako isto nije u voznom stanju
  • umanjena vrijednost vozila u posebnim slučajevima
  • franžiza – Vaše učešće u šteti kod kasko osiguranja
  • Naknada za pretrpljene povrede

Kod sabraćajnih nezgoda u inostranstvu u kojima su oštećena teretna vozila, naknada štete obuhvata, pored navedenog i sljedeće vidove štete:

  • naknadu štete za uništenu ili oštećenu robu koja je prvevožena
  • naknada izgubljene zarade zbog nemogućnosti korišćenja vozila za vrijeme popravke
  • naknadu za eventualne troškove pretovara robe
  • ostale troškove koji su u uzročnoj vezi sa nezgodom

Kontaktirajte nas odmah za ostvarivanje naknade štete nastale u saobraćajnoj nezgodi u inostranstvu

Kada je u pitanju naknada štete za vozilo poslije saobraćajne nezgode u inostranstvu potrebno je reagovati što ranije. Zato nas odmah pozovite.

Naš tim će vam pomoći za sve što je potrebno, od zastupanja vaših interesa tokom vansudskih postupaka I eventualnih sudskih postupaka, do prikupljanja potrebne dokumentacije, procjene visine štete, i naplate štete od osiguranja.

Slobodno nas kontaktirajte na telefon: 033/86 06 91 odnosno putem emaila info@ekspertiza.ba

Obim naknade materijalne štete nastale na objektu

Zakon o obligacionim odnosima član 189

Kada je objekat oštećen u tolikoj mjeri da se ne može koristiti i da se može samo porušiti, oštećeni ima pravo na visinu naknade štete prema vrijednosti tog objekta u vrijeme provođenja vještačenja, imajući u vidu njegovu starost i stanje u kojem se nalazio, kao i vrstu materijala od kojeg je bio izgrađen.
Obrazloženje: “Pobijana presuda je pravilna i revizijama tužioca i drugotuženog se ne dovodi u pitanje. Naknada materijalne štete predstavlja obavezu odgovornog lica da naknadi štetu prouzrokovanu imovini oštećenog, a naspram te obaveze stoji pravo oštećenog kao povjerioca da zahtijeva naknadu štete. Odredbom člana 185. ZOO propisano je da je odgovorno lice dužno uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, odgovorno lice je dužno da ostatak štete da u novcu. U slučaju kad uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, sud će odrediti da odgovorno lice isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete. ZOO u ovoj odredbi predviđa dva načina naknade materijalne štete: prvi, uspostavljanjem ranijeg stanja i drugi, naknadom u novcu. Zavisno od okolnosti konkretnog slučaja sud cijeni kojim od ova dva načina se šteta može nadoknaditi, da bi se oštećenikova materijalna situacija dovela u stanje u kome je bio prije naknade štete. Odredbom člana 189. ZOO (stav 1. i 2.) propisano je da se visina obične štete određuje u novcu na osnovu vrijednosti oštećenog dobra prije i poslije prouzrokovanja štete, a prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, tako da razlika između ove dvije novčane vrijednosti predstavlja visinu obične štete izražene u novcu, te istovremeno i visinu naknade štete na koju ima pravo oštećeni. U situaciji kada je stvar oštećena u tolikoj mjeri da se ne može koristiti i da se ista može samo porušiti, kao što je ovdje slučaj, oštećeni ima pravo na visinu naknade štete prema vrijednosti objekta u vrijeme provođenja vještačenja, imajući u vidu njegovu starost i s tim u vezi stanje u kojem se nalazio, te vrstu materijala od kojeg je bio izgrađen. Ovo iz razloga, što i prema odredbi člana 190. ZOO, sud oštećenom dosuđuje naknadu štete u iznosu koji je potreban da se materijalna situacija oštećenog dovede u stanje u kome bi se nalazio da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 067582 19 Rev od 19.2.2020. godine)

Požar na vozilu – odgovornost AO osiguravatelja za štetu trećim osobama

Naš čitalac M. A. imao je štetu na svom uredno parkiranom vozilu u garaži. Šteta je nastala od požara koji je izbio na drugom, isto tako uredno parkiranom, vozilu u garaži i prešao na njegovo vozilo. Kad se obratio osiguravatelju za naknadu štete osiguravatelj je odbio isplatu štete uz neargumentirano obrazloženje da takva šteta nije pokrivena obaveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti. Da li je osiguravatelj u pravu?

Obaveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti pokrivene su štete koje vlasnik/korisnik/osiguranik uzrokuje trećim osobama „upotrebom vozila„ (čl. 8. st. 1. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila Sl.novine FBiH 24/05). U istom članu stoji da “Naknade se plaćaju bez obzira na mjesto u kojem se desila saobraćajna nezgoda bilo da se desila tokom vožnje, bilo dok je vozilo zaustavljeno”

Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila uspostavio je odgovornost vlasnika/korisnika/vozača motornog vozila i za štete koje to vozilo trećim osobama uzrokuje i dok je vozilo zaustavljeno, jer je i zaustavljanje (bolje rečeno parkiranje) vozila korištenje vozila u svrhu kojoj je namijenjeno. Smisao pak uvođenja obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti jeste zaštititi treće osobe olakšavajući im dobivanje naknade štete od osiguravatelja. Dakle, obvezno osiguranje bi trebalo pokriti štetu za koju štetnik odgovara prema Zakonu o obligacionim odnosima. Sužavanje odgovornosti osiguravatelja u odnosu na odgovornost štetnika prema trećoj osobi ostavlja bez zaštite i samog štetnika, ali i treću nedužnu osobu. Drugačije stajalište koje očito ima i osiguravatelj u primjeru našeg čitaoca, osiguravatelj bi morao obrazložiti, što mu je i obaveza iz čl. 10. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila.

Osigurani rizik i osigurani slučaj

S osiguranjem je bitno povezan pojam rizika i osiguranog slučaja. U jednoj zgodnoj reklami jedno osiguranje se reklamira sloganom „Naš posao je – rizik“, što je potpuno tačno. Prema jednoj teoriji osiguranja (doduše napuštenoj) predmet osiguranja je –  rizik. Uz osigurani rizik vežu se vrlo važne činjenice: ostvarenje rizika preduslov je obveze osiguranja na isplatu osiguranine; promjena rizika tokom trajanja ugovora (povećanje ili smanjenje rizika) rađa obvezu ugovarača osiguranja/osiguranika na informisanje osiguranja o toj promjeni, koja može uticati na sudbinu ugovora o osiguranju, itd. Ipak, ponekad ljudima nije jasno šta je to rizik, šta je osigurani rizik, a šta je osigurani slučaj. Stoga ćemo, pokušati razjasniti ta dva pojma i njihovu uzajamnu povezanost.

Rizik u osiguranju

Rizik je bitan element ugovora o osiguranju. Riječ „rizik“ ne koristi se uvijek u istom smislu. Tako, ponekad, rizik znači opasnost, prijetnju, jednostavno – mogućnost nastanka nekog događaja, primjerice požar, oluja, poplava, smrt neke osobe; drugi put kao mogućnost nastanka događaja predviđenoga ugovorom o osiguranju (osigurani rizik); treći put kao događaj koji može biti osiguran (osigurljiv rizik); četvrti – sam događaj uz koji se veže obveza osiguravača na isplatu osigurnine (osigurani slučaj). Opasnost/rizik može biti izvorno posljedica ljudskog djelovanja (kradja, nanošenje povreda nekoj osobi…), ili pak posljedica prirodnih događaja (udar groma, tuča, suša…). U osigurateljnom smislu rizik/ događaj mora biti takav da bar apstraktno može dovesti do štete osiguraniku ili da su takvi događaji koji su vezani uz ljudski život. Ne može se osigurati neki događaj koji je potpuno indiferentan za osiguranika, iako bi se on tehnički mogao osigurati. Ako bi se to i dogodilo, bila bi to opklada ili lutrija (igra na sreću), a ne osiguranje. Primjerice, osiguravam se za slučaj (događaj) da XY dobije na lutriji glavni dobitak. Rizik se obično  definira kao opasnost od nastupanja mogućeg, budućeg, a neizvjesnog, (ekonomski) štetnog događaja. No to je samo okvirna definicija jer rizik može postojati i kad je događaj siguran, kao primjerice osiguranje rizika smrti kod osiguranja osoba (smrt je siguran događaj, a neizvjesnost je sačuvana u sastavnici – kad će se smrt dogoditi) ili kad je već nastupio (tzv. putativni rizik). Kaže se i kako  je rizik ne samo neizvjestan, nego i štetan događaj za osiguranika. Ali, znamo kako postoji i rizik doživljenja, koji zaista nije štetan. Neki dodaju i karakteristiku po kojoj takav događaj mora prijetiti masi, mnoštvu jednako ugroženih osoba, ali zna se kako se može osigurati i rizik koji prijeti samo jednoj osobi, primjerice vlasniku unikatne umjetnine (primjerice – rizik krađe).  Rizik je razlog (causa) sklapanja ugovora o osiguranju, čije pomanjkanje u trenutku sklapanja tog ugovora čini ugovor o osiguranju ništavim.

Ne može se osigurati svaki rizik. Da bi se neki rizik mogao osigurati, mora imati tačno određene karakteristike i to:

1)         Mogućnost nastanka događaja: ako događaj nije moguć, nema rizika, nema mogućnosti osiguranja; ugovor o osiguranju koji bi bio sklopljen za rizik-događaj koji se ne može ostvariti bio bi ništav (ex tunc, od samog početka). Primjer: osiguravam rizik nesretnog slučaja za vrijeme  putovanja na Mars u Julu 2020.g.; jasno je da takav događaj/rizik u ovom trenutku nije moguć). Nastanak nemogućnosti ostvarenja rizika do kojeg dođe tokom trajanja ugovora o osiguranju (prestanak postojanja mogućnosti ostvarenja) dovodi do prestanka ugovora o osiguranju.

2)         Mora biti budući: ako je rizik u trenutku sklapanja ugovora već nastupio (nastao prije sklapanja, bio u nastajanju ili je prestala mogućnost njegova nastanka, ugovor o osiguranju je ništavan, v. čl. 898.,. Zakona o obligacionim odnosima / ZOO-a). Ipak, iznimno se dopušta osiguranjem pokriti i već nastupjeli rizik, uz uslov:

a)         Da stranke ugovorom o osiguranju pokrivaju i neko razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora o osiguranju

b)         Da zainteresiranoj stranci nije bilo poznato da je događaj već nastupio: odnosno da je već tada bila otpala mogućnost da se on dogodi (tzv. putativni rizik, v. čl. 898., st. 3. ZOO-a)

3)         Događaj mora biti neizvjestan: iako je moguće da se događaj dogodi, on mora ispunjavati uvjet neizvjesnosti: ne zna se hoće li ( i/ili kad će) nastupiti. Neizvjesnost inkorporira aleatornost ugovora o osiguranju za ugovorne stranke (kockam se: plaćam premiju, ali ne znam da li ću od toga imati koristi; naplaćujem premiju kao osiguravač, ali ne znam da li ću od toga imati korist ili štetu). Neizvjesnost znači nemogućnost da se u normalnim okolnostima unaprijed predvidi hoće li događaj uopće nastupiti ili kada će nastupiti

4)         Događaj mora biti neovisan o isključivoj volji zainteresiranih osoba: ako bi ostvarenje osiguranoga rizik ovisilo o volji zainteresirane osobe (ugovaravač osiguranja, osiguranik, korisnik) gubio bi značenje neizvjesnosti, a to znači i aleatornosti; zato su iz osiguranja apsolutno isključene namjerno uzrokovane štete

5)         Događaj mora biti pravno dopušten: što znači da nije suprotan propisima, javnom poretku, moralu

Osigurani slučaj

Osigurani slučaj jeste događaj prouzročen osiguranim rizikom (v.čl. 898. ZOO). Osigurani slučaj je osigurani rizik koji se, kao apstraktna mogućnost pretvorio u stvarnost, koji se realizirao/ostvario. Obveza osiguranja isplatiti osiguraninu nastupa tek po ostvarenju rizika koji je ugovorom o osiguranju definiran. Dakle, kad se ostvari – realizira osigurani rizik govorimo o osiguranom slučaju. Međutim, i neke obveze ugovarača osiguranja vezane su uz trenutak nastanka osiguranoga slučaja (obveza spašavanja i poduzimanja mjera za smanjenje ili sprječavanje štete, obveza prijave osiguranju….). Trenutak (dan) ostvarenja osiguranog rizika – nastanka osiguranog slučaja bitan je  i za vrijeme zastare prava iz ugovora o osiguranju. Zato je vrlo važno utvrditi vrijeme kada  se dogodio osigurani slučaj. Samo onaj događaj/osigurani rizik koji se dogodio tokom trajanja ugovora o osiguranju može biti osigurani slučaj. Vrijeme nastanka osiguranoga slučaja može se vezati: uz uzrok nastanka događaja, uz nastup samoga događaja, uz nastup štetnih posljedica itd. Važno je kada je počelo ostvarivanje osiguranoga slučaja, a ne kada se ono završilo. Završetak se može dogoditi i nakon isteka trajanja ugovora o osiguranju, a da to ne utiče na osigurateljevu obvezu (nedjeljivost osiguranoga slučaja ili produženi osigurani slučaj). Za osiguranje je vrijeme nastanka osiguranoga slučaja – vrijeme nastanka štete, jer osigurani slučaj bez štete nije osigurani slučaj, zato što ne povlači za sobom obvezu osiguranja na isplatu osigurnine. Bitno je utvrditi i mjesto nastanka osiguranoga slučaja. Određivanjem mjesta pokrića u ugovoru o osiguranju ograničava se obveza osiguranja. Samo rizik ostvaren u mjestu koje je ugovorom predviđeno jeste osigurani slučaj i veže osiguranje. Isto tako je važno utvrditi i uzročnu vezu između ostvarenoga rizika i štete, jer samo uzročna veza koja postoji između ugovorom osiguranoga rizika i štetne posljedice njegove realizacije znači osigurani slučaj i obvezu osiguranja iz toga slučaja. Na kraju, potrebno je utvrditi i posljedice ostvarenoga rizika, jer ugovorom o osiguranju tačno se određuje koje su posljedice nekog rizika pokrivene osiguranjem, a koje nisu (primjerice, ako je ugovorom o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja pokriven samo rizik smrti, ostale posljedice, kao što je invalidnosti, troškovi liječenja, dnevna naknada zbog nesposobnosti za rad i sl., nisu pokrivene).

Zaključno, odnos između gore navedenih pojmova možemo logički sintetizirati: 

općenita opasnost/rizik od nastupa nekog  događaja › ugovorom o osiguranju opasnost/događaj individualizira se i postaje › osigurani rizik, a kad se taj događaj ostvari, nastupi ›  postaje osigurani slučaj.

Totalna šteta na vozilu

Kod obrade šteta naših klijenata često se susrećemo sa naplatom štete gdje osiguravač proglasi materijalnu štetu na vozilu totalnom.

Šta znači totalna šteta na vozilu? Možemo odvojiti totalne štete na tehničke i ekonomske. Totalna tehnička šteta je zapravo takva materijalna šteta na vozilu da je ono apsolutno nemoguće opraviti. Tu najčešće spadaju štete iz saobraćajnih nezgoda, gdje su vozila teško oštećena. Pored ovog primjer totalne tehničke štete možemo naći kod zapaljenih vozila ili vozila koja su oštećena u velikim poplavama.

Sa druge strane ekonomski totalnu štetu najčešće srećemo u praksi. To je zapravo kada opravka oštećenog vozila prevazilazi njegovu tržišnu vrijednost umanjenu za ostatak vrijednosti vozila (neoštećeni djelovi vozila).

Tu se najčešće javlja problem, kada od osiguravajućeg društva ne možemo da naplatimo iznos koji je potreban za popravku vozila. Zakon o obiligacionim odnosima kaže da se oštećenik mora vratiti u materijalno stanje u kom se nalazio prije štetnog događaja. U tom slučaju, suma vrijednosti procijenjenog ostatka vozila (neoštećeni dio vozila) i iznos koji vam je isplatilo osiguravajuće društvo, mora biti jednak tržišnoj cijeni vozila iste marke, starosti i karakteristika, kao i vašeg vozila koje je oštećeno. Samo u tom slučaju je član 197 Zakona o obligacionim odnosima ispoštovan.

Budući da je za potrebe procjene štete po ovom osnovu potrebno znanje i iskustvo u procjeni vrijednosti ostatka vozila nakon saobraćajne nezgode, ukoliko ste nezadovoljni odštetom koju ste dobili od osiguravajućeg drušva, Ekspertiza vam stoji na usluzi sa svojim saradnicima. Detaljno ćemo pregledati dokumentaciju i pružiti vam precizan nalaz, da li je šteta procijenjena u skladu sa zakonom i normativima struke.